GOLUBIĆ (HRVATSKA) – Međunarodni znanstveni skup pod nazivom Srpsko-hrvatski odnosi u 20. stoljeću ove je godine organiziran jedanaesti put u mjestu Golubić žegarski kod Obrovca (Hrvatska). Tema ovogodišnjeg skupa bili su srpsko-hrvatski odnosi od stvaranja Jugoslavije do danas (1918.–2018.), dominantni državni narativi i kultura sjećanja u Srbiji i Hrvatskoj, ali i gospodarski oporavak ruralnih povratničkih sredina. Organizatori skupa su Centar za istoriju, demokratiju i pomirenje (CHDR) iz Novog Sada i Udruga za povijest, suradnju i pomirenje iz Obrovca.
Sudjelujući na skupu, gradonačelnik Osijeka Ivan Vrkić pozvao je građane Srbije i Hrvatske na suradnju i upozorio da se, zbog vala iseljavanja ljudi iz te dvije zemlje, kao i zbog vala migracija u Europi, može dogoditi da ni Srbi ni Hrvati za nekoliko desetljeća više ne žive na ovim prostorima.
»Budu li se migracije nastavile ovako intenzivirati, mi Hrvati i Srbi ćemo se zbog socijalnih potreba integrirati. To ćemo raditi jer smo bliski, bez obzira što se u ovim uvjetima radi na tome da se prikaže u medijima kako nismo bliski. Ova demografska nesreća koja je zapljusnula Europu, ova masovna iseljavanja mladih iz regije, prilika su da pokušamo živjeti bolje, jer ako ne pokušamo može se dogoditi da na ovim prostorima za nekoliko desetljeća uopće ne živimo«, izjavio je Vrkić.
Predsjednik Zajedničkog vijeća općina iz Vukovara Srđan Jeremić rekao je da se odnosi između Srba i Hrvata moraju rješavati uz uvažavanje i dijalog, a da bi se to ostvarilo ljudi moraju imati dobre namjere, što je danas rijetkost kada je riječ o političkim odnosima dvije zemlje.
»Ipak, ima pozitivnih primjera iz lokalnih zajednica gdje političari pokazuju da je suživot moguć. Pozitivne primjere daju nam gradonačelnik Obrovca Ante Župan i gradonačelnik Osijeka Ivica Vrkić«, naveo je Jeremić.
Saborski zastupnik i predsjednik Srpskog narodnog vijeća (SNV) u Hrvatskoj Boris Milošević rekao je da je cilj politike stvaranje okvira za mir, stabilnost i prosperitet i dodao da zbog toga ta politika nema alternativu.
»Ta borba je borba za opstanak, jer sve što je suprotno toj politici jeste politika slabog gospodarskog razvoja i nacionalne netrpeljivosti koja za posljedicu ima iseljavanje, odlazak mladih i pustoš koja može zavladati ovim prostorima«, kazao je Milošević.
Predsjednik CHDR-a, povjesničar Darko Gavrilović rekao je da su zlonamjerni političari »jedno vrijeme zla pretvorili u sto godina mržnje«.
»Kako biste potpaljivanjem mržnje držali vlast u svojim rukama, jer ne želite društveno odgovornom ekonomijom, stvorili ste inflaciju medijskih prevara i laži. Škole i sportske terene koji trebaju biti stubovi zdravlja mladih preplavili ste sirovim etničkim nacionalizmom. Zločince pretvarate u mučenike i namećete kolektivnu krivicu drugim narodima«, kazao je Gavrilović.
Prema njegovim rečima, regiji je potrebna takva struktura vlasti koja ima kapacitet razvijanja strategije partnerskih odnosa i takav ekonomski model koji će razbiti osobne novčane interese između politike i ekonomskog sektora i prestati da osiromašuje građane.
Davor Pauković iz Udruge za povijest, suradnju i pomirenje iz Obrovca rekao je da neodgovorni političari stvaraju frustraciju.
»Ali, usprkos njima mi možemo reći da život ide dalje i da život na ovim terenima ipak pokazuje da on može biti bolji. Ova generacija političara očito se ne može suočiti s traumatičnom prošlošću. U tom smislu i kultura sjećanja i državni narativi uglavnom izazivaju nove sukobe, a ne pridonose poboljšanju odnosa«, rekao je Pauković.
Jedan panel skupa bio je posvećen razvoju ruralnog turizma i potencijalima ekološke poljoprivrede u povratničkim sredinama Hrvatske.
Najnovije vijesti: