Znanstveni kolokvij o Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata
6.11.2014. godine
Tema XXXV. po redu znanstvenog kolokvija održanog u prostorijama Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata je bila Poddijalekti novoštokavskog ikavskog dijalekt.
Uvodničarka na kolokviju održanom u četvrtak, 6. studenoga 2014. godine, bila je dr. sc. Dijana Ćurković s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba koja je predstavila dio rezultata terenskog istraživanja o promjenama i očuvanju na različitim razinama unutar novoštokavskog ikavskog dijalekta. Novoštokavski ikavski dijalekt, popularno zvan ikavica, kao i svi drugi poddijalekti i narječja, izloženi su asimilaciji i promjenama koje čine da se njihova jedinstvenost sve manje zapaža i sve manje živi u jeziku govornika kojih je sve manje. I još jednom je ovakvo, može se reći upozorenje, ovoga puta istaknula dr. sc. Dijana Ćurković.
Ravnatelj ZKVH-a Tomislav Žigmanov je na početku predavanja naglasio da je tema za nas, vojvođanske Hrvate i više nego zanimljiva s obzirom na to da su većina Hrvata u Vojvodini ikavci. Ovo je pitanje, dodao je on, postalo aktualno i zbog toga jer se »ikavica kao dio jezične baštine hrvatskog naroda i kulture našla u nekoj vrsti prijepora, odnosno koristi se za identitetsko svrstavanje Bunjevaca.«
Kako je na predavanju iznijela uvodničarka, novoštokavskim ikavskim dijalektom govori se u različitim područjima na teritoriju Republike Hrvatske, kao i među hrvatskim stanovništvom izvan domicilne države, kao na primjer u Vojvodini. Dr. sc. Ćurković se na kolokviju dotakla, prije svega leksičkih sličnosti i razlika, ali i naglasnih karakteristika te drugih značajki koji obilježavaju ikavski dijalekt. Ona je definirala hrvatski jezik kao puninu svih hrvatskih standardnih jezika u prošlosti, pa tako i hrvatsko srpskog koji je povijesna činjenica, te svih dijalekata i svih sociolekata. Također je istaknula kako hrvatski jezik nije samo onaj standardni koji se uči u školama. »Kada se u školi uči Hrvatski jezik, on mora uključivati i svoje dijalekte i sociolekte«, rekla je dr. sc. Ćurković.
Biografija
Rođena je 1983. godine u Sinju, a od jeseni 1995. živi u Splitu, gdje završava osnovnu školu i IV. Opću gimnaziju. Godine 2002. upisuje dvopredmetni studij Hrvatskoga jezika i književnosti i Engleskoga jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Splitu. Temeljem visokog prosjeka ocjena bila je stipendistica Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa. Dvije godine bila je članica Vijeća Fakulteta (predstavnica studenata). Na Odsjeku za anglistiku sudjelovala je u pokretanju i uređivanju časopisa za književnost The Split Mind. U srpnju 2007. obranila je diplomski rad pod mentorstvom prof. dr. sc. Diane Stolac Slovopisna rješenja u Planinama Petra Zoranića.
U Zagrebu živi od rujna 2007., a u prosincu iste godine primljena je na doktorski studij Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. U lipnju 2014. obranila je doktorsku disertaciju Govor Bitelića pod mentorstvom doc. dr. sc. Mate Kapovića s Odsjeka za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje radi od ožujka 2008. kao znanstvena novakinja odnosno asistentica na projektu Digitalna obradba hrvatske narječne građe pri Odjelu za dijalektologiju (voditelj: ravnatelj Instituta dr. sc. Željko Jozić). Surađivala je na projektu Istražvanje kajkavskoga narječja (voditelji: dr. sc. Mijo Lončarić i dr. sc. Anita Celinić). Od listopada 2010. članica je Znanstvenoga vijeća Instituta kao predstavnica osoba zaposlenih u suradničkim zvanjima. Sudjeluje u uređivanju institutskih mrežnih stranica.
U ljetnom semestru akademske godine 2009./2010. održavala je seminare iz kolegija Povijest hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Splitu (nositeljica: prof. dr. sc. Diana Stolac). U akademskoj godini 2010./2011. bila je voditeljica Zagrebačkog lingvističkog kruga pri Hrvatskom filološkom društvu. Od 2013. sudjeluje u organizaciji seminara Jezikoslovne rasprave, koji se održava na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje (voditeljica dr. sc. Kristina Štrkalj Despot, tajnice Ana Ostroški Anić i dr. sc. Dijana Ćurković). Sudjelovala je na desetak međunarodnih konferencija te održala nekoliko samostalnih izlaganja na znanstvenim susretima.
Osim lingvističkih, objavljuje i društveno-kritičke komentare i prijevode s engleskoga jezika na portalima (npr. H-Alter, Lupiga, Voxfeminae, Slobodni Filozofski) i u časopisima (npr. Zarez, Neopokoreni grad, Novi Plamen). Sudjelovala je i sudjeluje u uređivanju nekolicine časopisa kao lektorica ili članica uredništva. Sudjelovala je na brojnim tribinama o znanosti te održala dvadesetak radionica kojima su teme većinom bile o mogućnostima demokratizacije obrazovnoga sustava ili radne okoline. Članica je nezavisne inicijative “Direktna demokracija u školi”, udruge “Mreža antifašistkinja Zagreba”, udruge bivših zaposlenica tvornice “Kamensko” i drugih grupacija. Bila je među osnivačima inicijative i sindikata “Akademska solidarnost”. Kao članica “Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja” u listopadu 2013. izabrana je za zamjenicu predstavnice institutske podružnice Sindikata.