Bošnjaci su jedna od najbrojnijih nacionalnih manjina u Srbiji, s bogatom povijesnom, kulturnom i vjerskom baštinom. Iako je većina Bošnjaka koncentrirana u jugozapadnom dijelu Srbije, posebno u Sandžaku, značajan broj Bošnjaka živi iu Vojvodini, gdje aktivno sudjeluju u kulturnom i društvenom životu. Njihova zajednica predstavlja važan deo multikulturalnog mozaika Srbije. Bošnjaci su južnoslavenski muslimani, sa bogatom poviješću vezanom za period Osmanskog carstva. Njihova kultura i identitet oblikovani su stoljećima unutar islamske tradicije i specifičnih lokalnih običaja. Prisutnost Bošnjaka u Vojvodini bila je izraženija tijekom 20. stoljeća, posebno nakon Drugog svjetskog rata i tijekom migracija u vrijeme socijalističke Jugoslavije. Mnogi su se iselili iz Sandžaka, tražeći bolje ekonomske prilike u urbanim središtima kao što su Novi Sad, Subotica, Sombor i Pančevo.
Prema popisu iz 2022. godine, u Srbiji živi 153.801 Bošnjak, dok je najveća koncentracija Bošnjaka u Vojvodini u Novom Sadu i okolici.
Bošnjačka zajednica u Vojvodini je visoko integrirana u društvo, ali još uvijek njeguje svoje kulturne i vjerske posebnosti. Bošnjaci su poznati po svojoj bogatoj kulturnoj baštini, koja uključuje narodnu muziku, književnost, ples i zanate. Značajno je prisustvo sevdalinki, tradicionalnih pjesama koje oslikavaju emotivni duh zajednice.
U Novom Sadu i Subotici bošnjačka zajednica organizira manifestacije poput “Dana bošnjačke kulture”, koje promiču umjetnost, glazbu i književnost. Bosanskohercegovačka kuhinja, sa specijalitetima kao što su ćevapi, burek, manti i baklave, zauzima značajno mjesto u kulinarskoj tradiciji Srbije i regiona.
Bosanski jezik priznat je kao službeni u sandžačkim općinama, dok se u Vojvodini izučava putem privatnih tečajeva i kulturnih radionica. Nacionalno vijeće bošnjačke nacionalne manjine organizira obrazovne programe, ljetne škole i tečajeve za mlade u cilju promicanja učenja bosanskog jezika i očuvanja tradicije. Većina Bošnjaka je islamske vjeroispovijesti, a značajnu ulogu u očuvanju duhovnog i kulturnog identiteta ima Islamska zajednica Srbije.
U Vojvodini postoji nekoliko džamija i mesdžida, posebno u Novom Sadu i Subotici, gdje muslimanska zajednica slavi značajne praznike kao što su Ramazan i Kurban bajram.
Nacionalno vijeće osnovano je s ciljem zaštite prava i promicanja kulture Bošnjaka. Njegove aktivnosti uključuju organizaciju događanja, obrazovne projekte i publikacije. Vijeće je pokrovitelj manifestacija poput “Dana bošnjačke kulture” i “Festivala sevdaha” koje okupljaju umjetnike i kulturne djelatnike iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Bošnjaci u Vojvodini vrlo su integrirani u lokalne zajednice, ali aktivno rade na očuvanju svog identiteta kroz rad udruga i domova kulture. Udruge poput “Merhameta” u Novom Sadu i druge slične organizacije promoviraju solidarnost, humanitarni rad i kulturnu razmjenu.
Bošnjačka zajednica koristi portale poput “Sandžak Danas” za informiranje o aktualnostima i promicanje kulture. Narodno vijeće podržava izdavanje knjiga i časopisa na bosanskom jeziku, čime se doprinosi očuvanju pisane tradicije.
Radio-televizija Vojvodine povremeno emitira emisije na bosanskom jeziku, posvećene kulturi i životu zajednice.
Smanjenje broja pripadnika zajednice u Vojvodini i asimilacija predstavljaju izazov za dugoročno očuvanje identiteta. Suradnja s Bosnom i Hercegovinom kroz kulturne razmjene i zajedničke projekte ključna je za poboljšanje položaja zajednice. Aktivno uključivanje mlađih generacija u rad udruge i očuvanje tradicije kroz suvremene medije važan je korak za očuvanje kulture.
Bošnjačka zajednica u Srbiji i Vojvodini predstavlja bogatstvo kulture i tradicije. Njihova posvećenost očuvanju jezika, vjere i običaja, uz rad Nacionalnog vijeća i kulturnih organizacija, doprinosi raznolikosti multietničkog društva u Srbiji. Unatoč izazovima, Bošnjaci nastavljaju graditi mostove suradnje i razumijevanja, promovirajući svoje jedinstveno naslijeđe.
Projekt se provodi uz potporu Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Sadržaj ne odražava mišljenja i stavove financijera, već uređivačku koncepciju medija.