Bunjevci u Vojvodini predstavljaju jednu od autohtonih zajednica koja je svojim jezikom, običajima i kulturnim doprinosom bitno oblikovala društveni i kulturni krajolik ovog kraja. Bunjevci su danas uglavnom naseljeni u sjevernoj Bačkoj, a njihova zajednica aktivno radi na očuvanju svog identiteta kroz kulturno, obrazovno i društveno djelovanje. Prema povijesnim izvorima, Bunjevci su se u Bačku doselili tijekom 17. stoljeća s područja današnje Dalmacije i Hercegovine. Ime im dolazi od riječi buna, što znači vodotok ili rijeka, što aludira na krajeve iz kojih su potekli. Bunjevci su se uglavnom naseljavali u Subotici, Somboru i okolnim mjestima kao što su Bajmok, Tavankut i Mala Bosna. Ovi su krajevi postali središta njihova kulturnog i društvenog života.
Prema popisu iz 2022. godine, u Srbiji živi 11.104 Bunjevaca, a najbrojniji su u Subotici i okolici. Bunjevci su pretežno seoska zajednica, ali se znatan broj integrirao u gradske sredine, gdje aktivno doprinose kulturnom životu. Između pripadnika hrvatske i bunjevačke zajednice vodi se spor o tome jesu li Bunjevci Hrvati ili nisu.
Bunjevci su poznati po očuvanju svojih tradicijskih običaja među kojima se ističe proslava Dužijanke – završetka žetve, koja se njeguje u mnogim obiteljima. Bunjevačka narodna nošnja prepoznatljiva je po bijelim haljinama i bogatom vezu, a folklor uključuje pjesme i plesove koji prikazuju seoski način života i rada u polju. Bunjevačku kuhinju karakteriziraju specijaliteti poput tarane, rezanaca i domaćih kobasica, koji su dio vojvođanske kulinarske baštine.
Iako nije standardiziran jezik, bunjevački govor prepoznat je kao posebna jezična varijanta. U školama u Subotici, Bajmoku i Tavankutu, bunjevački se uči kao izborni predmet. Nacionalno vijeće bunjevačke nacionalne manjine organizira obrazovne programe, radionice i izdaje udžbenike na bunjevačkom jeziku kako bi se mladim naraštajima omogućilo upoznavanje svog podrijetla i tradicije. Većina Bunjevaca pripada Rimokatoličkoj crkvi, a crkve su često središta njihovih vjerskih i kulturnih aktivnosti. Tradicionalne liturgije i procesije tijekom Dužijance odražavaju spoj vjere i kulture. Proslave crkvenih blagdana poput Božića i Uskrsa uključuju specifične bunjevačke običaje, poput pjevanja božićnih pjesama i izrade tradicijskih ukrasa.
Nacionalno vijeće osnovano je s ciljem očuvanja i promicanja kulture, jezika i identiteta Bunjevaca. Sjedište vijeća je u Subotici, a njegova djelatnost uključuje izdavanje publikacija, organizaciju kulturnih događanja i rad na očuvanju tradicije. Vijeće organizira natječaje za mlade, seminare i istraživačke projekte posvećene bunjevačkoj baštini, čime se potiče očuvanje identiteta. Dužijanca je najznačajnija kulturna manifestacija Bunjevaca koja simbolizira završetak žetve i zahvalnost za dobar urod. Ovaj događaj uključuje procesiju, blagoslov kruha i kulturno-umjetnički program. Bunjevački balovi prilika su za okupljanje zajednice i promicanje narodnih običaja kroz ples, pjesmu i kušanje tradicionalnih jela.
Nacionalni savjet podupire izdavanje časopisa i knjiga na bunjevačkom jeziku, a lokalni mediji, poput Radio Subotice, emitiraju programe posvećene bunjevačkoj zajednici. Ističu se Bunjevačke novine i njihov list Tandrčak. Zajednica koristi društvene mreže i portale za promociju svojih aktivnosti i informiranje o značajnim događanjima.
Jedan od glavnih izazova je standardizacija bunjevačkog govora i njegovo šire prihvaćanje kao jezika obrazovanja i uprave. Asimilacija i migracija mladih predstavljaju rizik za dugoročno očuvanje zajednice, ali rad Nacionalnog vijeća i kulturnih udruga daje potporu u očuvanju identiteta. Aktivno sudjelovanje u multietničkim manifestacijama Vojvodine doprinosi promicanju bunjevačke kulture u širem društvu.
Bunjevci u Vojvodini jedan su od čimbenika kulturnog identiteta regije. Njihova zajednica, kroz rad Nacionalnog vijeća, kulturne manifestacije i obrazovne programe, uspješno čuva svoju tradiciju i doprinosi raznolikosti vojvođanskog društva. S posebnim naglaskom na očuvanju jezika, običaja i vjerske baštine, Bunjevci nastavljaju njegovati svoj identitet i unapređivati svoj položaj u suvremenom društvu.
Projekt se provodi uz potporu Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Sadržaj ne odražava mišljenja i stavove financijera, već uređivačku koncepciju medija.