Crnogorci u Srbiji, jedna od najbrojnijih nacionalnih manjina, imaju dugu i blisku povijesnu vezu sa Srbijom. Njihovo prisustvo posebno je izraženo u Vojvodini, gdje su migracijama i kulturnim djelovanjem doprinijeli razvoju ove multietničke regije. Crnogorska zajednica danas aktivno čuva svoj identitet kroz rad Nacionalnog savjeta, kulturne manifestacije i obrazovne programe. Prisutnost Crnogoraca na području današnje Srbije vezuje se za razdoblje Osmanskog carstva, kada su se pojedinci selili na sjever u potrazi za sigurnijim životom. Tijekom 19. stoljeća migracije postaju sve intenzivnije zbog političkih i gospodarskih prilika. Nakon Drugog svjetskog rata veliki broj Crnogoraca doselio se u Vojvodinu u sklopu planske kolonizacije koju je provodila tadašnja Jugoslavija. Naselili su se uglavnom u južnobanatskim gradovima kao što su Vrbas, Kula, Crvenka, Temerin i Lovćenac. Prema popisu iz 2022. godine, u Srbiji živi 20.238 Crnogoraca, od kojih najviše u Vojvodini i Beogradu. Općine poput Vrbasa i Kule imaju značajnu koncentraciju crnogorskog stanovništva. Crnogorci u Srbiji su visoko integrirani u društvo, ali istovremeno njeguju svoje posebnosti kroz kulturno-prosvjetne aktivnosti. Udruge poput “Krstaša” u Lovćencu i “Morača-Rozafa” u Beogradu organiziraju manifestacije koje promoviraju crnogorsku kulturu. Ove organizacije okupljaju članove zajednice kroz folklorne skupine, književne večeri i izložbe. Tradicionalni crnogorski plesovi poput ora i epske pjesme uz gusle predstavljaju važan dio kulturne baštine. KUD-ovi redovno nastupaju na festivalima širom Srbije i regiona. Crnogorska kuhinja, sa specijalitetima kao što su kačamak, cicvara i pršut, prisutna je na mnogim lokalnim manifestacijama u Vojvodini.
Crnogorski jezik se ne izučava u formalnom obrazovnom sistemu, ali Nacionalni savjet i kulturna društva organiziraju radionice i tečajeve za očuvanje jezika. Nacionalni savjet podržava izdavanje knjiga i publikacija na crnogorskom jeziku, čime se doprinosi očuvanju književne i jezičke baštine. Studij crnogorske književnosti i kulture dostupan je kroz suradnju sa sveučilištima u Crnoj Gori, dok studenti iz Srbije često koriste stipendije za studiranje u matičnoj zemlji.
Većina Crnogoraca u Srbiji pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, dok neki njeguju tradiciju Crnogorske pravoslavne crkve. Blagdani poput Božića i Uskrsa slave se kroz tradicionalne običaje, uključujući lomljenje česnice i obiteljska okupljanja. Crnogorska zajednica koristi portale poput “Montenegroinfo” za informiranje o aktuelnostima u zajednici i matičnom uredu. Ove platforme pružaju vijesti, kulturni sadržaj i prilike za raspravu. Nacionalni savjet podržava izdavanje časopisa i publikacija koje promoviraju crnogorsku kulturu i tradiciju. Radio-televizija Vojvodine povremeno emitira emisije posvećene crnogorskoj zajednici, uključujući i emisije o njihovoj povijesti i suvremenom djelovanju.
Nacionalni savjet osnovan je s ciljem zaštite prava i interesa Crnogoraca u Srbiji. Vijeće organizira događanja, obrazovne programe i projekte usmjerene na očuvanje identiteta. Vijeće je pokrovitelj manifestacija poput „Dana crnogorske kulture“, koje uključuju književne večeri, koncerte i promocije tradicionalnih vrijednosti. Ove manifestacije okupljaju članove zajednice kroz prezentaciju folklora, gastronomije i glazbe, uz sudjelovanje umjetnika iz Crne Gore i Srbije.
Manifestacije poput “Crnogorske večeri” podsjećaju na povijesne veze Crne Gore i Srbije i promoviraju zajedničko nasljeđe.
Crnogorska zajednica suočava se s izazovima poput smanjenja broja pripadnika i asimilacije. Nacionalno vijeće i kulturne udruge rade na podizanju svijesti o važnosti očuvanja jezika i tradicije. Suradnja s Crnom Gorom kroz kulturne razmjene, stipendije i zajedničke projekte ključna je za poboljšanje položaja zajednice u Srbiji.
Crnogorci u Srbiji i Vojvodini predstavljaju važan dio kulturnog i etničkog mozaika zemlje. Radom svojih institucija, očuvanjem tradicije i bliskom vezom s maticom, ova zajednica doprinosi bogatstvu multietničkog društva Srbije. Uprkos izazovima, Crnogorci u Srbiji nastavljaju da njeguju svoj identitet i baštinu, gradeći mostove saradnje i razumijevanja.
Projekt se provodi uz potporu Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Sadržaj ne odražava mišljenja i stavove financijera, već uređivačku koncepciju medija.