U srijedu je u Srbiji obilježen Dan primirja u Prvom svjetskom ratu, koji se kao državni praznik proslavlja od 2012. godine. Na Novom groblju vijenac na Spomen-kosturnicu branitelja Beograda u Prvom svjetskom ratu položili su predsjednik Skupštine Srbije Ivica Dačić i ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Darija Kisić Tepavčević, a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim pojedincima i institucijama.
Jedanaestog studenog 1918. godine u Francuskoj je potpisano primirje koje je bilo na snazi do zaključenja konačnog mirovnog sporazuma u Versaju 28. lipnja 1919. godine, kada je formalno okončan Prvi svjetski rat.
Dan primirja je u Srbiji neradan dan, obilježava se i u Velikoj Britaniji, Belgiji, Novom Zelandu, Francuskoj, u zemljama Britanskog Komonvelta to je Dan sećanja, a u SAD je Dan veterana.
U Srbiji se amblem tog praznika, koji bi trebalo nositi na reveru, sastoji od motiva odlikovanja Albanske spomenice s početka 20. vijeka – zeleno-crne trake koja okružuje stilizirani prikaz ljubičastog cveta, Natalijine ramonde. Ta ugrožena biljka raste na istoku Srbije i na planini Kajmakčalan. Zavod za zaštitu prirode Srbije pominje da je 1882. godine Natalijinu ramondu botaničar Sava Petrović, dvorski liječnik kralja Milana Obrenovića, otkrio u Jelašničkoj klisuri nadomak Niša, te ga je želio nazvati Niška ramonda, ali mu je ime ipak dao po kraljici Nataliji Obrenović.
Natalijina ramonda koja raste i u Sjevernoj Makedoniji, sjevernoj Grčkoj, Albaniji, Crnoj Gori i na sjeverozapadu Bugarske, treća je i posljednja otkrivena vrsta iz roda ramondi. Prethodno su otrkivene dve: Srpska ramonda koju je na istoku Srbije, na planini Rtnju našao botaničar Josip Pančić, i Ramonda myconi – endemska vrsta na Pirinejskom poluostrvu.