Biskup Ivan Antunović dobio je spomenik u Subotici, a za to je trebalo sedam godina. Ipak 2020. godine, 15. listopada, uz nazočnost visokih državnih dužnosnika Hrvatske i Srbije otkriven je spomenik preporoditelju Hrvata iz ovog dijela Ugarske. Uz Katoličko društvo Ivan Antunović projekt su iznijeli Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, a najveći dio novca osiguran je iz Hrvatske. Ipak, ploča na kojoj je pisalo da spomenik podižu KD Ivan Antunović, Hrvatsko nacionalno vijeće i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata nije bila svima po volji, prije svega Nacionalnom savetu Bunjevaca koji je samo tri dana prije otkrivanja spomenika održao konferenciju za medije na kojoj je rečeno da Bunjevci traže odgađanje otkrivanja spomenika dok se ne usuglasi natpis na postamentu i na njemu ne bude pisalo i Nacionalni savet Bunjevaca, koji je, kako je rečeno, podizanje spomenika inicirao još prije sedam godina.
Otkrivanje spomenika nije odgođeno, ali je drugom pločom prekrivena ploča s natpisom da su spomenik podigli KD Ivan Antunović, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata i Hrvatsko nacionalno vijeće.
Poduzete aktivnosti tijekom sedam godina i dokumentacija svjedoče, međutim, da su od samog početka u podizanje spomenika Ivanu Antunoviću uz KD Ivan Antunović bili uključeni i ZKVH i HNV.
Osnivanje Odbora
Na sjednici Vijeća KD-a Ivan Antunović 26. listopada 2015. godine jednoglasno je donijeta Odluka o osnivanju Odbora za podizanje spomenika. Ona doslovce glasi: »Konstatira se da je Vijeće Katoličkog društva za kulturu i duhovnost Ivan Antunović donijelo odluku o pokretanju inicijative i osnivanju odbora za podizanje spomenika biskupu Ivanu Antunoviću, zajedno s predstavnicima Hrvatskog nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. KD Ivan Antunović je 27. studenoga 2015. godine uputilo dopis HNV-u i ZKVH-u sa zamolbom da imenju svoje predstavnike u Odbor za podizanje spomenika biskupu Ivanu Antunoviću. Sve tri institucije imenovale su svoje članove u Odboru, a to su bili msgr. Stjepan Beretić, predsjednik Odbora i predsjednik KD-a Ivan Antunović, Tomislav Žigmanov, ravnatelj ZKVH-a, Ivan Ušumović, član IO HNV-a, vlč. dr. Ivica Ivanković Radak, tadašnji tajnik KD-a Ivan Antunovići i Lazar Cvijin, rizničar KD-a Ivan Antunović. Nakon izbora za HNV Ivan Ušumović prestao je biti članom Odbora, a Lazar Cvijin nastavio je rad u Odboru kao predsjednik IO HNV-a. Odbor je najprije prikupio temeljite informacije o postupku podizanja spomenika. Nakon toga, a bilo je to 23. ožujka 2016. godine, Odbor je uputio poziv za dostavu idejnog rješenja. Pristigli su prijedlozi četvorice autora (Vid Vučak, Bernard Pešorda, Ivan Duraković i Vjekoslav Filipović). Prilikom izbora idejnog rješenja Odbor je uvažio mišljenje Komisije koju su činili doc. dr. art. Goran Kujundžić, povjesničar umjetnosti Bela Duranci i kipar Tibor Szarapka i 17. listopada 2016. godine donio odluku o izboru idejnog rješenja akademskog kipara Bernarda Pešorde. Poruka spomenika je na tragu preporoditeljske ideje, čiji je nositelj među Hrvatima u Bačkoj bio biskup Ivan Antunović, odnosno sam izgled očituje njegovu središnju životnu misiju, ponajprije kao svećenika, a potom preporoditelja bunjevačkih Hrvata. Spomenik je izliven u bronci, u prirodnoj veličini, a na postamentu stoji natpis »Biskup Ivan Antunović 1815. – 1888.«. Urezano je također i njegovo životno geslo: Sve za vjeru, narodnost i riječ svoju.