Makedonska nacionalna zajednica u Srbiji, sa svojim bogatim kulturnim naslijeđem i aktivnim društvenim životom, predstavlja važan dio multietničkog mozaika zemlje. Iako brojčano nisu među najvećim manjinama, Makedonci se ističu radom svojih institucija, očuvanjem jezika, običaja i bliskom vezom sa Sjevernom Makedonijom. Doseljavanje Makedonaca na područje današnje Srbije vezano je za razdoblje između dva svjetska rata, kada su pojedinci i obitelji migrirali iz ekonomskih razloga. Ovi rani doseljenici nastanili su se uglavnom u urbanim središtima poput Beograda i Novog Sada, ali iu južnom Banatu. Nakon Drugog svjetskog rata velik broj Makedonaca doselio se u Vojvodinu u sklopu planske kolonizacije koju je organizirala bivša Jugoslavija. Cilj je bio revitalizacija naselja u Banatu i jačanje poljoprivrednog sektora. Naselili su se u mjestima kao što su Jabuka, Glogonj, Kačarevo i Plandište, gdje su osnovali jake zajednice. Prema popisu iz 2022. godine, u Srbiji živi 14.767 Makedonaca. Vojvodina je regija s najvećom koncentracijom, posebice u južnobanatskim mjestima poput Jabuke i Glogonja, gdje Makedonci čine značajan postotak stanovništva. Zajednicu karakterizira visok stupanj integracije u srpsko društvo, ali istovremeno snažno njeguje svoj jezik i kulturne vrijednosti. Makedonci u Srbiji aktivno promoviraju svoju kulturu kroz udruge kao što su “Vardar” u Pančevu i “Kočo Racin” u Jabuci. Ove organizacije okupljaju članove zajednice kroz folklorne ansamble, književne večeri i izložbe.
Makedonski folklor bogat je pjesmama, plesovima i nošnjama koje se prenose generacijama. Plesovi poput ora i tresenice često su središnji dio proslava i događanja. Tradicionalna glazba izvodi se uz pratnju instrumenata poput tambure i gajdi. Makedonska zajednica poznata je po tradicionalnim jelima kao što su ajvar, pindžura, tavče gravče i makedonska pita. Ova jela postala su dio kulinarske raznolikosti Vojvodine. U školama u Jabuci i Glogonju fakultativno se uči makedonski jezik, što omogućuje mladima da upoznaju svoj jezik i kulturu. Nacionalno vijeće makedonske nacionalne manjine organizira tečajeve i radionice za djecu i odrasle u cilju očuvanja jezičnih vještina i kulturne svijesti. Filološki fakultet Sveučilišta u Beogradu nudi studij makedonskog jezika i književnosti, koji obrazuje buduće učitelje i stručnjake za rad u zajednici.
Makedonci u Srbiji pretežno su pravoslavne vjere i njeguju specifične tradicije kroz crkvene proslave i liturgije. Crkve u Jabuci i Glogonju često su središta duhovnog i društvenog okupljanja zajednice. Bliska suradnja s Makedonskom pravoslavnom crkvom dodatno jača veze zajednice s domovinom, omogućavajući održavanje vjerskih običaja na materinskom jeziku.
Portal “MAK Info” i slični digitalni mediji pružaju informacije o aktualnostima, kulturnim manifestacijama i aktivnostima zajednice. Ovi portali također promoviraju makedonsku kulturu široj javnosti. Osim digitalnih izvora, Makedonci u Srbiji izdaju tematske biltene i publikacije koje pokrivaju povijesne i suvremene aspekte njihova života. Radio-televizija Vojvodine povremeno emitira emisije na makedonskom jeziku, posvećene kulturi i društvenom životu zajednice.
Nacionalni savjet osnovan je s ciljem zaštite prava i promicanja kulture Makedonaca u Srbiji. Vijeće organizira događanja, izdaje publikacije i projekte usmjerene na očuvanje jezika i tradicije. Vijeće je pokrovitelj manifestacija poput “Dana makedonske kulture” i festivala “Zlatno oro”, koji okupljaju folklorne skupine i kulturne djelatnike iz Srbije i Sjeverne Makedonije.
Makedonska zajednica u Srbiji i Vojvodini predstavlja važan dio kulturne i etničke raznolikosti ove regije. Kroz rad Nacionalnog vijeća, kulturnih društava i obrazovnih programa, Makedonci uspješno čuvaju svoj identitet i baštinu. Unatoč izazovima, ova zajednica nastavlja doprinositi bogatstvu multietničkog društva u Srbiji.
Projekt se provodi uz potporu Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Sadržaj ne odražava mišljenja i stavove financijera, već uređivačku koncepciju medija.