Nacionalni savjet bošnjačke nacionalne manjine i službena uporaba bosanskog jezika u Srbiji

Bošnjaci, kao jedna od najbrojnijih nacionalnih manjina u Srbiji, imaju jasno definiran pravni okvir za zaštitu svojih prava i identiteta. Nacionalni savjet bošnjačke nacionalne manjine ključna je institucija koja osigurava ostvarenje prava Bošnjaka u područjima obrazovanja, kulture, informiranja i službene uporabe bosanskog jezika i pisma. Nacionalni savjet bošnjačke nacionalne manjine osnovan je 2003. godine, u skladu sa Zakonom o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina Republike Srbije. Središte savjeta nalazi se u Novom Pazaru, koji je kulturno i administrativno središte Sandžaka, regije s najvećom koncentracijom Bošnjaka.

Nacionalni savjet djeluje u četiri ključne oblasti:

Obrazovanje:

Savjet radi na integriranju bosanskog jezika u obrazovni sustav kroz udžbenike, nastavni program i obuku nastavnika.

Kultura:

Organiziraju se kulturne manifestacije poput Dana bošnjačke kulture i promocija bošnjačke književnosti i umjetnosti.

Informiranje:

Savjet podržava medije na bosanskom jeziku, uključujući portale, časopise i radijske emisije.

Službena uporaba jezika:

Aktivno se radi na jačanju uporabe bosanskog jezika u administrativnim i javnim ustanovama.

 

Nacionalni savjet surađuje s kulturnim i obrazovnim institucijama u Bosni i Hercegovini i širom regije, organizirajući razmjene, seminare i edukativne programe.

 

Službena uporaba bosanskog jezika i pisma

Pravni okvir:

Bosanski jezik prepoznat je kao službeni jezik u općinama s većinskim bošnjačkim stanovništvom, posebno u Sandžaku. Prema Zakonu o službenoj uporabi jezika i pisma, bosanski jezik i latinično pismo koriste se u općinama kao što su Novi Pazar, Sjenica, Tutin i Prijepolje.

 

Upotreba u institucijama:

Bosanski jezik koristi se u lokalnim upravama, školama, sudovima i zdravstvenim ustanovama na područjima gdje Bošnjaci čine značajan postotak stanovništva. Dvojezični natpisi na javnim institucijama i prometnim znakovima dodatno potvrđuju službenu uporabu jezika.

Unatoč pravnoj osnovi, provedba službene uporabe bosanskog jezika nailazi na izazove, posebno u općinama s manjim brojem Bošnjaka. Nacionalni savjet kontinuirano radi na edukaciji javnih službenika i podizanju svijesti o važnosti ovog prava.

 

Kulturno-obrazovna dimenzija

Obrazovanje na bosanskom jeziku:

U školama u općinama Sandžaka, bosanski jezik predaje se kao materinski, a nastavni program uključuje i elemente bošnjačke kulture i povijesti. Nacionalni savjet aktivno sudjeluje u izradi i distribuciji udžbenika na bosanskom jeziku.

 

Promocija jezika kroz kulturu:

Kulturne manifestacije poput Sevdah festivala i Dana bošnjačke kulture promiču bosanski jezik kroz glazbu, književnost i dramske izvedbe.

 

Digitalne inicijative:

Nacionalni savjet pokreće projekte digitalizacije bosanske književne baštine i izrade online resursa za učenje jezika, čime se olakšava pristup sadržajima za sve generacije.

 

Uloga Nacionalnog savjeta u promociji jezika

Zagovaranje prava:

Nacionalni savjet Bošnjaka aktivno zagovara prava na jezičku ravnopravnost pred državnim institucijama, pružajući pravnu i tehničku podršku zajednicama gdje je uporaba bosanskog jezika ugrožena. Organiziranjem tečajeva jezika, književnih natječaja i edukativnih kampova, Nacionalni savjet potiče mlade na očuvanje svog jezika i kulturnog identiteta. Suradnja s institucijama iz Bosne i Hercegovine ključna je za jačanje kapaciteta savjeta i osiguranje kvalitete programa.

 

Nacionalni savjet bošnjačke nacionalne manjine u Srbiji ima ključnu ulogu u očuvanju i promociji bosanskog jezika i kulture. Kroz obrazovne, kulturne i informativne projekte, savjet nastoji osigurati da Bošnjaci ostanu povezani sa svojim identitetom, dok se istovremeno integriraju u šire društvene tokove Srbije. Službena uporaba bosanskog jezika i dalje je važan izazov, ali i prilika za unaprjeđenje prava manjinskih zajednica u multietničkom društvu.

 

 

 

Projekt se provodi uz potporu Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Sadržaj ne odražava mišljenja i stavove financijera, već uređivačku koncepciju medija.