Nijemci, poznati kao Podunavske Švabe, ostavili su dubok trag u povijesti, kulturi i gospodarstvu Vojvodine. Njihov dolazak na ove prostore vezan je za organizirano naseljavanje tijekom 18. stoljeća pod okriljem Habsburške Monarhije. Iako danas predstavljaju malu zajednicu, Nijemci u Vojvodini i dalje njeguju svoj identitet i baštinu kroz kulturna događanja, istraživanja i rad Nacionalnog vijeća njemačke nacionalne manjine.
Nakon oslobođenja Banata i Bačke od Osmanskog Carstva, Habsburška Monarhija je pokrenula naseljavanje njemačkog stanovništva iz raznih dijelova tadašnje Europe. Cilj ove kolonizacije bio je gospodarski razvoj, revitalizacija poljoprivrede i demografska stabilizacija regije. Nemci su se naselili u Banatu, Bačkoj i Sremu, osnivajući sela kao što su Apatin, Odžak, Sombor, Zrenjanin i Pančevo. Ova su mjesta postala poznata po svojoj uređenosti, plodnoj zemlji i razvijenoj poljoprivredi. Na vrhuncu svoje prisutnosti, između dva svjetska rata, Nijemci su činili značajan postotak stanovništva Vojvodine – oko 350.000 ljudi. Danas, prema posljednjem popisu stanovništva, u Srbiji živi 2.573 Nijemca, od čega najviše u Vojvodini. Nakon Drugog svjetskog rata većina Nijemaca je prognana ili emigrirala, što je značajno smanjilo broj članova zajednice. Oni koji su ostali suočavaju se s diskriminacijom i poteškoćama u očuvanju identiteta. Nijemci su u Vojvodini ostavili bogato naslijeđe, vidljivo u arhitekturi, poljoprivredi i gastronomiji. Njihove kuće karakterističnih fasada i ravnih krovova i danas krase mnoga vojvođanska sela. Njemačka zajednica u Vojvodini poznata je po tradicionalnim jelima kao što su štrudle, knedle sa šljivama i razne kobasice, koja su postala dio šire vojvođanske kulinarske tradicije. Nijemci su u Vojvodini do sredine 20. stoljeća imali svoje škole u kojima se nastava odvijala na njemačkom jeziku. Nakon Drugog svjetskog rata te su ustanove zatvorene. Danas je njemački jezik prisutan kroz privatne tečajeve, kao iu nekim školama i gimnazijama u Vojvodini. Sve je veći interes za učenje njemačkog jezika zbog njegove važnosti u globalnom kontekstu.
Većina Nijemaca u Vojvodini pripada rimokatoličkoj vjeri, a crkve su bile središta njihovog duhovnog i društvenog života. Katedrala u Zrenjaninu i crkva u Apatinu svjedoče o značaju koji je ova zajednica pridavala vjeri. Crkveni zborovi i liturgijske pjesme bili su važan dio identiteta, dok su crkvena slavlja spajala vjerske i kulturne elemente.
Nacionalno vijeće njemačke nacionalne manjine
Nacionalno vijeće njemačke nacionalne manjine osnovano je radi očuvanja identiteta, jezika i kulture preostale zajednice. Sjedište Vijeća je u Apatinu, gdje se organiziraju kulturno-prosvjetne manifestacije. Savjet radi na očuvanju njemačkog jezika, promicanju kulturnih događanja i poticanju istraživanja povijesti njemačke zajednice u Vojvodini.
Organiziraju se povijesni seminari i izložbe posvećeni baštini Nijemaca u regiji, čime se čuva i promiče sjećanje na njihovu ulogu u razvoju Vojvodine.
Nemci u Vojvodini predstavljaju zajednicu bogate prošlosti i vrednog kulturnog nasleđa. Iako brojčano malobrojni, njihov doprinos razvoju ovog kraja ostaje neizbrisiv. Kroz rad Nacionalnog saveta, kulturne manifestacije i saradnju sa Nemačkom, Nemci u Vojvodini nastavljaju da neguju svoj identitet i čuvaju uspomenu na slavnu prošlost.
Projekt se provodi uz potporu Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Sadržaj ne odražava mišljenja i stavove financijera, već uređivačku koncepciju medija.