Vladimir Bošnjak
Zatečen na životnom raskrižju, usred osobne i kolektivnedrame, Vladimir Bošnjak piše svoje romaneskno djelo u kojem pretežni dio teksta čine opisi ratne psihoze i posljedica što ih ona uzrokuje podalje linije oružanih sukoba zaraćenih strana, nagoneg čitate u a da se zapita nue li linija fronta biia, zapravo, posvuda u pozadini gdje su živjele manjine, i onda kada su njihove kuće bile tik uz domove drugih stanovnika koje rat nije doticao na isti način i s istim posljedicama kao njihove susjede – srijemske Hrvate. Stoga nam se egzistencijalne dvojbe pisca i njegovih sunarodnjaka ukazuju u rasvjeti mračnih stra¬na društva koje je danomice, dramatično, gubilo osjećaj za snošljivost, postajući opterećeno predrasudama, netrpeljivošću, moralnim rasapom, društva koje kao da jednom nogom ne prestaje grabiti prema kaosu.
Bio – bibliografija
Vladimir Bošnjak (Zemun, 20. ožujka 1962.), poduzetnik, studirao na Prometnom fakultetu u Beogradu, ali nije diplomirao zbog neskrivenih pritisaka glede njegova podrijetla, iz istih razloga otpušten je iz Carinske uprave. Od 1991. godine je poduzetnik, bavi se proizvodnjom kožne konfekcije. Počeci njegova javnog djelovanja u kulturi vezani su uz glazbu. Najprije predvodi rock-band od 1976. do 1981. godine, a nakon toga postaje voditeljem tamburaškog orkestra i škole tambure za mladež u Slankamenu, sve do 1989. godine. U tom razdoblju okušao se iu skladanju pjesama za manje tamburaške sastave. Medu desetak uspješnih skladbi svakako se izdvaja Noć u Slankamenu, na tekst hrvatskog pjesnika Ivana Bonusa, koja, tijekom progona Hrvata iz Srijema, postaje svojevrsni himan. Glazbeni angažman nastavlja preuzimanjem službe orguljaša i zborovođa zbora župne crkve u Slankamenu, koju obnaša od 1995. do 2004. godine. Od prvog broja obnovljenog tjednika Hrvatska riječ stalni je suradnik i dopisnik iz Srijema i Hrvatske. Novinarski uraci objavljivani su mu iu Glasu koncila, Večernjem listu. Glasu ravnice i Zovu Srijema, a pripovijetke u časopisu za književnost Klasje naših ravni. Do sada je objavio jednu zbirku pripovijedaka pod naslovom E, moj baćol, u nakladi Rimokatoličkog župnog ureda Svetog Jurja u Petrovara-dinu, u kojoj je kao dodatak objavljena studija pod naslovom Mogući pravci razvitka kulturne politike hrvatske nacionalne zajednice u Srijemu.