Časopis za književnost i umjetnost Nova riječ, izlaziu sunakladništvu Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvatao i NIU „Hrvatska riječ“. Prvi broj časopisa objavljen je krajem lipnja 2013. godine. Časopis izlazi dva puta godišnje (proljeće-ljeto i jesen-zima) u 500 primjeraka, Vidljivi su visoki urednički standard i kada je u pitanju prezentacija književnih sadržaja i kada je riječ o tematiziranju književnih i umjetničkih fenomena. Glavni i odgovorni urednik Nove riječi je Tomislav Žigmanov, a zamjenik glavnog i odgovornog urednika je Vladan Čutura. Savjet časopisa čine književnici i znanstvenici iz Vojvodine, Hrvatske i Mađarske (Neven Ušumović – Umag, Mirko Sebić – Novi Sad, Stjepan Blažetin – Pečuh, Helena Sablić Tomić – Osijek, Petar Vuković – Zagreb, Darko Vuković – Novi Sad i Vojislav Sekelj – Subotica).
Uredništvo, u koji je uključen značajan broj mladih ljudi, čine Katarina Čeliković, Bernadica Ivanković, Mirko Kopunović, Nela Tonković, Ljubica Vuković Dulić i Željka Zelić. Časopis grafički oblikovuje Darko Vuković iz Novog Sada, dok je pripremu teksta i prijelom radi Thomas Šuić.
Broj 1
U prvom broju Nove riječi objavljen je tematski blok „Suvremena hrvatska kratka priča“, čiji uvodni dio potpisuje Neven Ušumović, a predstavljeni su kratkopričači koji su obilježili posljednjih 10 godina: Delimir Rešicki, Damir Karakaš, Zoran Malkoč, Roman Simić Bodrožić, Tanja Mravak i Olja Savičević Ivančević. Slijede cjeline „Novo žensko pismo Hrvata u Vojvodini – pjesništvo“ u kojoj su zastupljene pjesnikinje Mila Markov-Španović, Blaženka Rudić, Željka Zelić, Anita Đipanov i Nevena Mlinko, a u „Esejističkim obzorjima“ Mirko Sebić u eseju „Misao o ljubavi“ promišlja teze suvremenoga francuskog filozofa Alaina Badioua o najvažnijem fenomenu čovjeka. 
„Leksikografska obrada hrvatske književnosti u Vojvodini – primjeri iz prakse“ naziv je cjeline koja iz pera Ivane Andrić Penava predstavlja „Hrvatsku književnost u prvom svesku Biografskog leksikona Hrvata istočnog Srijema“, a Tomislav Žigmanov piše „Četiri natuknice iz Leksikona podunavskih Hrvata – Bunjevaca i Šokaca (Književnost; Klasje naših ravni; Klarski, Josip; Kikić, Geza)“. Slijede „Kritička čitanja interpretacija nasljeđa“ u kojima Petar Vuković piše tekst „Veličina osujećenih – književna tradicija za bačke Bunjevce nehrvate“. „Hrvatsko-srpski odnosi – pogled izvana“ je dio u kojem je objavljen tekst o „Kulturno-povijesnoj pozadini srpsko-hrvatskoga sukoba“ poljske slavistice i kulturne povjesničarke Joanne Rapacke. Njezin tekst, pisan iz nama drukčijeg kuta, preveo je Petar Vuković.
„Čitanja književne produkcije“ cjelina je u kojoj se donose prikazi i recenzije 10-ak knjiga iz aktualne hrvatske književnosti u Vojvodini. Autori tih tekstova u prvom broju Nove riječi su kako iskusni književnici i kritičari, tako i mlade nade hrvatske vojvođanske književnosti. Časopis, obima 176 stranica, završava „Književno-umjetničkim dokumentarijem (siječanj – svibanj 2013.)“ koji je zabilježila Bernadica Ivanković.
Broj 2
Drugi broj Nove riječi uvrstio je aktualan tematski blok „Život u sjenama zidova Europe“ u kojem su tekstovi Alpára Losoncza „Europske antinomije“ i Tomislava Žigmanova „Europa i Drugo – pokušaj etičkoga temeljenja“. Slijedi blok „Pjesnički glasovi na šokačkoj ikavici u Bačkoj“ u kojem su zastupljeni pjesnici Josip Dumendžić – Meštar, Marica Mikrut, Željko Šeremešić, Zlatko Gorjanac i Anita Đipanov.
Književnik Mirko Kovač i njegov fizički odlazak sa životne i književne scene tema je cjeline „Hrvatsko-srpski književni sraz“ u kojoj pišu Žarko Paić i Filip David. Tekst „Refrakcije i transformacije rodnih identiteta u Krležinoj trilogiji o Glembayevima“ potpisuje Vladan Čutura u cjelini „Studije iz hrvatske književnosti“. „Hrvatski časopisi u Mađarskoj od 1989. do 2009.“ djelo mladog Silvestra Balić iz Pečuha, te „Kanonska djela mađarske drame napokon na hrvatskom jeziku“ Nevena Ušumovića nalaze se u bloku „Književnost u Hrvata – veze i prožimanja“.
Slijede „Kritička čitanja književnoga nasljeđa“ u kojem Mila Markov-Španović piše „O ženskim likovima u djelu Ženski udesi Živka Bertića“, Željka Zelić donosi tekst „Novo svjetlo poezije Alekse Kokića“, a Tomislav Žigmanov „Suvremeno pjesništvo u bačkih Hrvata na bunjevačkoj ikavici – osnovne činjenice“. U bloku „Interpretacije likovnosti“ zastupljene su Ljubica Vuković Dulić s tekstom „Uporni slikar – Ivan Tikvicki (1913.-1990.)“ i Nela Tonković „Umjetnik kao umjetnost. Izložba Uroša Đurića u Zavičajnoj galeriji ‘Dr. Vinko Perčić’“. Neven Ušumović u ovom broju, u istoimenoj cjelini, predstavlja „Hrvatsko nakladništvo u nultom desetljeću“ u tekstu „Godina 2000.“.
„Čitanja književne produkcije“ donose prikaze i recenzije petnaest književnih djela iz pera suradnika časopisa. Drugi broj Nove riječi ima 216 stranica, a završava Kulturnim dokumentarijem (lipanj – studeni 2013.) koji je zabilježila Bernadica Ivanković.
Broj 3
Uredništvo časopisa na čelu s glavnim urednikom Tomislavom Žigmanovim otvara treći po redu broj Nove riječi. a prvi un 2014. godini, tematskim blokom naslovljenim „Naš suvremenik Matoš“ o kojem pišu Zoran Kravar, Dubravka Oraić Tolić, Jasna Melvinger, Vojislav Sekelj, Mirko Sebić, Tomislav Žigmanov i Nevena Mlinko, o stotoj obljetnici smrti velikoga hrvatskog književnika Antuna Gustava Matoša (1873.-1914.).
U bloku „Pjesnički glasovi iz Srijema“ predstavljeni su pjesnici Ivan Balenović, Marija Lovrić, Jasna Melvinger, Marko Kljajić, Mila Markov-Španović i Mato Groznica. Žarko Paić u tekstu „Veliko dijete i njegovi dvojnici“ govori o „znakovima i tragovima u Krležinom Djetinjstvu u Agramu 1902.-1903.“ a u bloku „Studije iz hrvatske književnosti“.
„Kritička čitanja književnoga nasljeđa“ uključuju dva teksta: „Samozatajna poezija Stanislava Prepreka“ Željke Zelić i „Identitetske sastavnice i slike svijeta Bunjevac(=k)a u tri pripovijetke Veljka Petrovića“ Tomislava Žigmanova.
U ovom se broju časopisa pojavljuje i novi blok „Kazališna praksa Hrvata u Vojvodini“ u kojem je riječ o predstavi „Bunjevački blues“ o kojoj pišu Mira Muhoberac, Sanja Nikčević i Zvjezdana Balić.
„(Re)afirmacija kulturne baštine“ je zanimljiv prilog o glazbenoj umjetnosti te kulturi i kulturnim praksama, a uvrštena su dva teksta, „Franjo Štefanović – kralj dječje opere“ – (o 90. obljetnici smrti) Petra Pifata i „Bunjevački Put križa – jedan model promišljanja kulturne baštine“ Ljubice Vuković Dulić.
Nastavljajući prikaz „Hrvatskog nakladništva u nultom desetljeću“, Neven Ušumović predstavlja odabrane knjige u tekstu „Godina 2001.“.
U cjelini „Čitanja književne produkcije“ čitatelji će naći prikaze i recenzije deset književnih djela čiji su autori stalni suradnici časopisa. Broj završava Kulturnim dokumentarijem (prosinac – svibanj 2014.) koji je zabilježila Bernadica Ivanković. Ovaj broj ima 224 stranice, a može se nabaviti kod nakladnika.