Rusini u Republici Srbiji su pripadnici rusinske nacionalne manjine, koja ima bogatu povijest i značajnu prisutnost, posebice u Vojvodini.
Povijest i porijeklo:
Rusini su se na teritoriju današnje Srbije naselili sredinom 18. stoljeća, dolazeći iz sjeveroistočnih dijelova tadašnje Mađarske, područja koje danas pripada istočnoj Slovačkoj, Zakarpatske oblasti Ukrajine i Mađarske. Prvo organizirano naseljavanje zabilježeno je 17. siječnja 1751. godine, kada je potpisan ugovor o naseljavanju 200 rusinskih grkokatoličkih obitelji na pustaru Veliki Krstur, čime je započeo današnji Ruski Krstur, najstarije i najveće rusinsko naselje u Srbiji.
Demografski podaci:
Prema posljednjem popisu stanovništva, u Srbiji živi oko 14.000 Rusina, od kojih većina živi u Vojvodini. Najveća naselja nalaze se u mjestima kao što su Ruski Krstur, Kucura, Đurđevo, Šid i Novi Sad.
Kultura i jezik:
Rusini govore rusinskim jezikom koji pripada istočnoslavenskoj skupini jezika. Njihova je kultura bogata i raznolika, s jakim naglaskom na očuvanju tradicionalnih običaja, folklora, glazbe i književnosti. Grkokatolička crkva ima značajnu ulogu u duhovnom i kulturnom životu zajednice.
Nacionalni savet Rusina:
Nacionalno vijeće rusinske nacionalne manjine, poznato kao “Nacionalno vijeće”, osnovano je kao najviše tijelo manjinske samouprave s ciljem ostvarivanja prava Rusina u području kulture, obrazovanja, informiranja i službenog korištenje jezika i pisma. Vijeće broji 23 člana, a sjedište mu je u Ruskom Krsturu. Predsjednik Narodnog vijeća je Joakim Rac.
Obrazovanje:
Obrazovanje na rusinskom jeziku dostupno je od predškolske do srednje škole. Gimnazija “Petro Kuzmjak” u Ruskom Krsturu izvodi nastavu na rusinskom jeziku i predstavlja važnu obrazovnu ustanovu za ovu zajednicu.
Mediji i informacije:
Rusini u Srbiji imaju pristup medijima na maternjem jeziku, uključujući:
Tiskani mediji: Tjednik “Ruske slovo” donosi informacije o aktualnostima, kulturi i životu zajednice.
Radio i televizija: Radio Novi Sad i RTV Vojvodina emituju program na rusinskom jeziku, uključujući informativne, kulturne i zabavne sadržaje.
Digitalne platforme: Portali poput “NAR – Novinarska udruga Rusina” pružaju online sadržaje i informacije relevantne za rusinsku zajednicu.
Kulturna događanja:
Rusini organiziraju brojne kulturne manifestacije kojima promiču svoju tradiciju i običaje. Među najvažnijima su:
“Ružin vrt”: Festival nove rusinske pjesme u narodnom duhu koji se održava prvog tjedna ožujka u Novom Sadu.
“Proljeće dr. Mafteja Vinaja”: Kulturna manifestacija održana u ožujku u Subotici posvećena očuvanju rusinske kulture i jezika.
Rusini u Republici Srbiji predstavljaju vitalnu i aktivnu nacionalnu zajednicu koja uspješno balansira između očuvanja kulturnog i jezičnog identiteta i integracije u šire društvo. Kroz rad Nacionalnog vijeća, odgojno-obrazovnih ustanova i kulturnih događanja nastoje očuvati i promovirati svoju baštinu za buduće generacije.
Projekt se provodi uz potporu Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Sadržaj ne odražava mišljenja i stavove financijera, već uređivačku koncepciju medija.