Adresa: Maksima Gorkog 22
Zavičajna Galerija “dr Vinko Perčić”
Jedna od parcela koja se stražnjim dijelom dvorišta naslanja na potok koje presijecao urbani blok zapadno od današnje Strossmayerove ulice, izdvajala se od ostalih, jer je bila orijentirana na dvije ulice: na Ulicu Maksima Gorkog i malu slijepu ulicu koja se danas zove Bledska. Krajem 18. stoljeća na ovoj parceli nalazila se građanska kuća koja je potpuno zatvarala ulični front ka maloj slijepoj ulici. Do nje se nalazila još jedna parcela s kućom zabatom okrenutim ka toj ulici. Vlasnici kuća su bili obućari Janoš Hel i Jakab Počečil. Kasnije će se ove dvije parcele stopiti u jednu, ali se to neće dogoditi prije katastarskog premjera grada 1838. godine. Na kutnoj parceli izgrađena su još dva objekta na uličnom frontu prema današnjoj Ulici Maksima Gorkog. U sljedeće četiri desetljeća vodotok je reguliran što je omogućilo pravilniju organizaciju urbanog bloka. tada je, umjesto dva pominjana placa, nastala jedinstvena parcela, s objektom orijentiranim prema Damjanićevoj ulici, tada već značajnoj gradskoj saobraćajnici. Prvi podaci o današnjem objektu datiraju s kraja 19. stoljeća, kada je njezin vlasnik bio odvjetnik Mihalj Gereb, rođen kao Geiger, ali je 1881. godine njegovom ocu Salamon odobreno da svoje i prezime svojih sinova Jožefa i Mihalja pomađari u Gereb. Tijekom 1894. godine vršena je adaptacija Gereb kuće prema projektima Dezsőa Jakaba, mladog arhitekta iz Budimpešte. Ovo je vjerojatno njegov prvi projekt u Subotici. Na ove poslovne veze Gereb i Jakaba kasnije će se nadovezati i obiteljske veze, jer će obojica postati zetovi subotičkog trgovca Vilmoša Tausig.
Fasada kuće je tijekom adaptacije dobila raskošnu neobarokna dekoraciju, kut kuće je zaobljen, uvedena je kanalizacija. Za odvjetnički ured je formiran zaseban prostor s WC-om.Naročito lijep majstorski rad predstavljaju masivna ulazna vrata sa dekorativnim detaljima od kovanog željeza. U unutrašnjosti kuće Gereb ured je posebnim pretprostorom bila odvojena od hodnika koji je vodio u predsoblje stambenog dijela kuće. U projektu, Jakab se pridržavao sheme kuće L osnove iu okviru uobičajene organizacije unutarnjeg prostora pokušao je unijeti izmjene koje će odgovarati specifičnim potrebama Gereb obitelji. Rasporedom prostorija trebalo je odgovoriti na dva zahtjeva: da se blagovaonica i salon nađu u reprezentativnom dijelu kuće prema Damjanićevoj ulici i da se kuhinja, ostava i kupatilo izdvoje u dvorišni trakt kuće. Činjenica da se kuća nalazila na uglu ove dvije ulice omogućila je da se šest prostorija smjesti prema ulici. Ured, blagovaonica i manja soba su dobile prostor prema Damjanićevoj ulici, salon je zauzeo kutni prostor, dok su se prema Zatvorenoj ulici nalazile gostinska i spavaća soba. Loša strana ovakvog rasporeda je udaljenost trpezarije od kuhinje.
Krajem 19. stoljeća bila je uobičajena koncepcija zdanja s rubnim, blago naglašenim rizalitima i sa blago zaobljenim kutom. Na ovoj kući u gornjim partijama kut je naglašen skladnom atikom u vidu balustrade s antičkim vazama na rubnim stupcima. Zidno platno je sa ritmički raspoređenim otvorima i kapijama – malom na pročeonoj fasadi i kolskom u Zatvorenoj ulici. Kutni korpus na uličnom dijelu je sa po dva jednokrilna prozora tipa bifore na rizalnim partijama. Bogata, puna plastika, istovremeno lakih linija, u vitičastom spletu skladno je ukomponirana u natprozorna polja i zaokružena baroknim markantnim timpanon. Natprozorna plastika istih motiva krasi i dvokrilne prozore kapija, koji predstavljaju posebnu estetsku cjelinu. Krilo objekta iz male ulice ima svedenu, ali stilski uskrađenu arhitektonsku plastiku. Već 1910. godine Gereb nisu stanovali u ovoj kući.Njen vlasnik je tada bio Hentik Biro, s gaborom Smolensku suvlasnik jednog od najvećih subotičkih mlinova.
Dr. Vinko Perčić, gastroenterolog i kolekcionae, svojim je oporukom gradu zaveštao ovu kuću i dio svoje izuzetne zbirke. Subotički dio dnacije dr Perčića obuhvaća likovna djela, predmete primijenjene umjetnosti, knjižnični materijal i mobilijar. Ugovor o poklonu potpisan je 1989. godine, tek pošto je veći značajni dio zbirke, završio u Zagrebu. Od 1990. godine u zgradi se nalazi stalna postavka donacije dr Vinka Perčića. Galerija “dr Vinko Perčić” je ustanova galerijskog tipa, osnovana u svrhu promicanja likovnih umjetnika različitih umjetničkih pravaca i radi očuvanja pokretne i nepokretne imovine.