„Mislim da je biološka, organska proizvodnja prvenstveno namijenjena za manja obiteljska gospodarstva. Činjenica je da danas na tržištu ako želite da prodate veće količine jabuka ili bilo kojeg drugog voća, ono mora da bude prvenstveno lijepo „na oko“, a tek onda da bude proizvedeno sa što manje kemije“, ističe Ivan Tomić voćar iz Novog Slankamena.
Biološka zaštita biljaka u cilju proizvodnje zdravstveno bezbedne hrane – mogućnosti za hrvatsku zajednicu u Vojvodini, naziv je edukativnog projekta podržanog od strane Pokrajinskog tajništva za visoko obrazovanje i naučnoistraživačku djelatnost i Hrvatskog nacionalnog vijeća, koji ima za cilj da predstavi opcije poljoprivrednim proizvođačima da povećaju svoju konkurentnost na tržištu kroz dobijanje poljoprivrednih proizvoda sa dodatom zdravstveno bezbednom vrijednosti, te materijalnim vrednovanjem putem uspješnijeg plasmana. Edukacija na ovu temu održana je prošloga tjedna 5. studenog u prostorijama HKPD-a Stjepan Radić u Novom Slankamenu.
Osnovni cilj pomenutog projekta je edukacija poljoprivrednih proizvođača iz oblasti biološke zaštite u poljoprivrednoj proizvodnji koja svojom primjenom može da poveća dobit i poboljša plasman njihovih proizvoda, zdravlje ljudi, te zaštiti životnu sredinu. Značaj projekta se ogleda u tome što je u današnje vrijeme sve manji broj raspoloživih aktivnih materija za suzbijanje prouzrokovača bolesti.
„Trendovi u zaštiti bilja koji su suvremeni i koji se plasiraju danas u čitavom svijetu pa i kod nas, zapravo diktiraju smanjenje sintetičkih kemijskih sredstava za zaštitu bilja. To upravo poljoprivrednim proizvođačima ali i nama koji smo u struci i nauci, predstavlja jedan veliki izazov zbog toga što nije dovoljno samo izbaciti neka kemijska sredstva već je neophodno i njih zamijeniti. Iz tog razloga tim sa novosadskog Poljoprivrednog fakulteta veoma intenzivno radi na iznalaženju tzv. bioloških agenasa odnosno aktivnih materija žive ili nežive prirode, koji mogu da budu zamjena i koji mogu praktično da zamijene sintetičke pesticide, odnosno pesticide generalno. Tako da je važnost ovog projekta velika i s aspekta poljoprivredne proizvodnje ali i sa aspekta zaštite životne sredine. Sredstva o kojima mi pričamo su nešto što ne narušava ljudsko zdravlje i što nema negativan efekat ni na domaće životinje ni na životnu sredinu, a opet treba da obavi posao i da zaštiti biljke od pojave štetnih agenasa“, istaknula je Dragana Budakov vanredni profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu, departmanu za fitomedicinu i zaštitu životne sredine.
Kako je izjavila jedan od glavnih ciljeva edukacije jeste da poljoprivredni proizvođači u Vojvodini o ovoj temi saznaju što više, a sve u cilju njegove održivosti i primene u praksi.
„Ovo je svakako osnov održive poljoprivredne proizvodnje iz razloga što se zasniva na promoviranju prirodnih neprijatelja tako da je to negdje osnov održivosti kada je u pitanju suzbijanje štetnih agenasa u poljoprivrednoj proizvodnji“, rekla je Budakov.
Kako je istaknuto prilikom predavanja, primenom indivudualnog pristupa svakom usjevu ili zasadu s obzirom da se populacije patogena razlikuje po svojim karakteristikama na svakoj parceli, dobija se saznanje o tome šta i kako djeluje konkretno pod uvjetima svakog usjeva i koja je najdjelotvornija alternativa aktivnim materijama koje se više ne mogu koristiti.
„Ovaj projekat je važan za budućnost poljoprivredne proizvodnje i budućnost zaštite bilja. Svi smo upoznati sa tendencijom smanjenja primene kemijskih sredstava u njihovoj zaštiti. Iz tog razloga se mi na Poljoprivrednom fakultetu bavimo i unapređenjem poljoprivredne proizvodnje ali i očuvanjem životne sredine. Radimo naše oglede koji su usmjereni ka tome da se što manje koriste kemijska sredstva, a da se što više koriste sredstva koja bi bila jednako djelotvorna a koja bi očuvala životnu sredinu. Razvoj poljoprivredne proizvodnje kako u svijetu tako i kod nas donosi i neke probleme i mi smo tu da ih preduhitrimo, predvidimo i da ih riješimo“, izjavio je Mladen Petreš istraživač pripravnik na Poljoprivrenom fakultetu u Novom Sadu, student doktorskih studija.
Nakon Tavankuta gdje je edukacija na ovu temu održana u okviru tavankutskog festivala voća, Novi Slankamen je drugo mjesto održavanja predavanja. Na tom podneblju je u najvećoj mjeri zastupljena osim ratarske, vinogradarska i voćarska proizvodnja. Jedna od tema na edukaciji upravo je bila proizvodnja voća o kojoj je govorila vanredni profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Mila Grahovac.
„Tri najznačajnije grupe bioloških agenasa koje se koriste u zaštiti biljaka od bolesti jesu korisni mikroorganizmi. Tu se prije svega podrazumevaju korisne bakterije i gljive. Drugu grupu predstavljaju biljni ekstrakti i etarska ulja koje se dobijaju ekstrakcijom iz različitih aromatičnih biljaka. Treću grupu predstavljaju bakteriofagi, virusne čestice koje se mogu koristiti u zaštiti biljaka od bolesti, pa samim tim i jabuke od prouzrokovača bolesti. Najbrojnija grupa biloških agenasa koja se može koristi u zaštiti bilja su korisni mikroorganizmi“, istaknula je Grahovac.
Ivan Gregurić bavi se ratarstvom, voćarstvom i vinogradarstvom, a poslednjih nekoliko godina i plasteničkom proizvodnjom.
„Ovo predavanje nam je važno u tom smislu što smo mi u Novom Slankamenu proizvođači hrane. Postoje velike nedoumice oko izvoza i zaštite naših proizvoda u smislu ostataka kemijskih ostataka na našim proizvodima koje izvozimo. Za izvoz su nam potrebne potvrde i važno je da znamo kako koji preparat djeluje, koliko je njihovo dejstvo i sa čim možemo da ih zaštitimo, a da oni ostanu kvalitetni i zdravi“, navodi Gregurić
Ivan Tomić jedan je od voćara iz Novog Slankamena koji uzgaja jabuke na 20 hektara zemljišta. Do sada je sudjelovao na nekoliko edukativnih predavanja u zemlji i u inozemstvu vezanih za napredovanje u voćarskoj proizvodnji.
„Mislim da je biološka, organska proizvodnja prvenstveno namijenjena za manja obiteljska gospodarstva. Činjenica je da danas na tržištu ako želite da prodate veće količine jabuka ili bilo kojeg drugog voća, ono mora da bude prvenstveno lijepo „na oko“, a tek onda da bude proizvedeno sa što manje kemije. Danas u voćarstvu postoji mnogo ulepšavanja voća prvenstveno kada je riječ o jabuci. Plod zlatnog delišesa bi trebao biti izdužen, da nema pokožicu na sebi, jer je prvi dojam jako važan. Što se tiče zdrave proizvodnje ona svakako ima perspektivu, ali kao što sam rekao, mislim da ona može uspjeti kada je riječ o malim poljoprivrednim gospodarstvima“, navodi voćar iz Novog Slankamena, dodajući da u svojoj proizvodnji poštuje sve karence, te da je do sada pri plasmanu svojih proizvoda kako u Rusiju tako i na domaćem tržištu, prolazio sve potrebne analize koje su se odnosile na ostatke pesticida na voću.
Ivan Albot predsjednik HKPD-a Stjepan Radić iz Novog Slankamena istaknuo je važnost održavanja predavanja u njihovom mjestu, izražavajući nadu da će edukacija poljoprivrednicima biti od velike koristi.
Prema najavama organizatora u planu je da se u narednom periodu edukacija održi u Subotici, Somboru i Petrovaradinu a kako su istaknuli, ovaj projekt je osim pripadnicima hrvatske zajednice dostupan i svima ostalima kojima je poljoprivredna djelatnost primarno zanimanje.