Ukrajinska nacionalna zajednica u Vojvodini čini važan dio multikulturalnog mozaika ove regije. Iako brojčano malobrojniji u odnosu na ostale nacionalne manjine, Ukrajinci su kroz povijest uspješno očuvali svoj jezik, kulturu i tradiciju. Najviše pripadnika ukrajinske zajednice živi u Sremu i Bačkoj, a značajna naselja su Kula, Vrbas, Ruski Krstur i Novi Sad.
Povijest
Prvi valovi ukrajinskog stanovništva doseljavaju se u Vojvodinu krajem 19. i početkom 20. stoljeća, uglavnom iz područja Galicije, koja je tada bila u sastavu Austro-Ugarske. Migracije su bile motivirane ekonomskim razlozima, ali i željom za boljim životnim uvjetima. Ukrajinci su se nakon dolaska u Vojvodinu naselili u mjestima gdje su već postojale pravoslavne ili grkokatoličke zajednice, što im je omogućilo lakšu integraciju i očuvanje vlastitog identiteta. Prema popisu iz 2022. godine, u Srbiji je živjelo oko 3.969 Ukrajinaca, od čega najviše u Vojvodini. Glavna naselja su Ruski Krstur, Vrbas, Kula, Đurđevo i Novi Sad. Većina Ukrajinaca u Vojvodini pripada Grkokatoličkoj crkvi, koja ima važnu ulogu u očuvanju njihove duhovnosti, kulture i jezika. Ukrajinska grkokatolička crkva u Srbiji ima sjedište u Ruskom Krsturu, gdje se nalazi i biskupija. Crkva je ključno središte duhovnog i kulturnog života zajednice, organizira liturgije, proslave blagdana i humanitarne akcije. Ukrajinci u Vojvodini održavaju bliske odnose s institucijama u Ukrajini, kroz kulturne razmjene, posjete i zajedničke projekte. Mnogi studenti iz zajednice studiraju na sveučilištima u Ukrajini uz potporu stipendija.
Kultura i tradicija
Ukrajinska zajednica aktivno njeguje svoju kulturu kroz manifestacije poput festivala “Kalena” u Ruskom Krsturu koji uključuje folklorne nastupe, izložbe i njeguju se tradicionalni ukrajinski običaji poput Božića, Uskrsa i Ivanjske slave kroz pjesme, plesove i specifične rituale. Posebno su važne pripreme za Božić uz tradicionalne koljadke i ukrašavanje uskrsnih jaja tehnikom pisanki. Ukrajinski folklor u Vojvodini karakteriziraju živopisne narodne nošnje, dinamični plesovi poput hopaka i pjesme uz pratnju instrumenata poput bandure.
Nastava na ukrajinskom jeziku:
Ukrajinski jezik se fakultativno uči u školama u mjestima gdje živi značajan broj Ukrajinaca, kao što su Rusk Krstur i Kula. Nacionalno vijeće ukrajinske nacionalne manjine i Ukrajinska grkokatolička crkva organiziraju dodatne obrazovne programe za djecu i mlade, uključujući škole ukrajinskog jezika, ljetne kampove te tečajeve očuvanja jezika i kulture.
Mediji
Ukrajinska zajednica u Srbiji ima svoj časopis “Nova dumka” koji izvještava o aktualnostima u zajednici, kulturi i temama važnim za očuvanje ukrajinskog identiteta.
Programi na ukrajinskom jeziku emitiraju se na Radio-televiziji Vojvodine, uključujući vijesti, kulturne emisije i dokumentarne emisije.
Nacionalni savjet Ukrajinaca
Nacionalni savjet ukrajinske nacionalne manjine osnovan je 2004. godine s ciljem zaštite i unapređenja prava ukrajinske zajednice u Srbiji. Vijeće djeluje na području obrazovanja, kulture, informiranja i službene uporabe ukrajinskog jezika. Vijeće organizira događanja, seminare i obrazovne programe, kao i projekte za povezivanje zajednice s domovinom, Ukrajinom.
Izazovi i perspektive
Smanjenje broja članova zajednice, migracija mladih i asimilacija glavni su izazovi za očuvanje identiteta. Aktivnosti poput učenja ukrajinskog jezika i organiziranja kulturnih događanja ključne su za održavanje povezanosti mlađih generacija sa zajednicom. Uvođenje suvremenih tehnologija u obrazovanje i informiranje dodatno olakšava očuvanje identiteta i veze s domovinom.
Ukrajinska zajednica u Vojvodini vitalni je dio multikulturalne sredine ove regije. Kroz rad institucija poput Nacionalnog vijeća, Grkokatoličke crkve i kulturnih udruga uspješno se njeguju ukrajinski jezik, kultura i tradicija. Iako se suočavaju s izazovima poput demografskih promjena, Ukrajinci u Srbiji ostaju predani očuvanju svog identiteta i doprinosu multietničkom društvu.
Projekt se provodi uz potporu Pokrajinskog tajništva za kulturu, informiranje i odnose s vjerskim zajednicama. Sadržaj ne odražava mišljenja i stavove financijera, već uređivačku koncepciju medija.