Dan Hrvata godišnji je skup pripadnika hrvatske zajednice iz cijele države na kojemu vodstvo predstavi rezultate i najavi planove za sljedeće razdoblje, nagrade se najvrjedniji članovi i demonstriraju umijeće i običaji mjesnih Hrvata. Počasni gost ovogodišnjega Dana bio je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, kao i predsjednica HNV-a Jasna Vojnić;
Grad Baja u mađarskom dijelu Bačke bio je u subotu centar hrvatske zajednice u toj zemlji. Šokački, podravski, gradišćanski i bunjevački Hrvati organizirano su se u subotu poslijepodne autobusima slijevali u središte grada. Svi s ciljem da podrže, uživaju i slave Dan Hrvata u Mađarskoj.
»Jako je važno da se upoznamo i da stare poznante se strefimo«, rekla nam je gradišćanska Hrvatica Ljubica Fekete iz Mosonmagyaróvára, prije nego će se uputiti u bajsku Franjevačku crkvu. Mise na hrvatskom uobičajene su u Bačko-kiškunskoj županiji, kojoj Baja pripada. U njoj živi oko 3.000 Hrvata, koji ostvaruju pravo na školovanje, njegovanje kulture i običaja, političko zastupanje.
»Mi smo već godinama jedna od najaktivnijih narodnosti ovdje u Baji. Nema mjeseca da nemamo kakvu priredbu. One su kulturne i vjerske, a uključujemo se u županijske i državne manifestacije našega grada«, riječi su predsjednice Hrvatske samouprave u Baji Angele Šokac Marković.
Statusom Hrvata, kako u njezinom južnom dijelu, tako i cijeloj Mađarskoj zadovoljan je i predsjednik Hrvatske državne samouprave Ivan Gugan, koji je prije pola mjeseca ponovno izabran na tu dužnost.
»Zahvaljujući tome što smo uključeni u politički sustav Mađarske postoje razni forumi na kojima dogovaramo o ostvarenju naših prava. Imamo Hrvatsku državnu samoupravu, kao krovnu instituciju, imamo predstavnika u mađarskom parlamentu, stalne kontakte, i ako se pojave problemi možemo ih riješiti u dogovoru s predstavnicima vlasti«, naveo je Gugan.
On je bio domaćin Dana Hrvata na kojemu je kao počasnog uzvanika ugostio ministra vanjskih poslova Hrvatske i bivšega veleposlanika u Mađarskoj.
Upitan s kojom je porukom došao među sunarodnjake u Mađarsku ministar Gordan Grlić Radman je odgovorio:
»Kao što je preuzvišeni biskup Lukšić rekao u propovijedi na svetoj misi, Hrvati u Mađarskoj su zapravo odraz narječja i dijalekata svih matičnih hrvatskih krajeva iz kojih su oni prije puno stoljeća došli. Ali oni ih nisu izgubili, dapače, očuvali su svoj nacionalni i vjerski identitet. I poruka je – nastavite tu tradiciju, za što imaju potporu matične domovine«, naveo je ministar.
Poslije mise za goste Dana priređena je svečanost i uručena su godišnja priznanja najzaslužnijima u hrvatskoj zajednici, a potom su predstavljene pjesme, običaji i plesovi mjesnih Hrvata u Baji i okolici.
»Mislim da Hrvati u Mađarskoj imaju izvrsne uvjete, barem one koje osigurava mađarska država, za njegovanje identiteta. Naravno, pitanje je koliko oni to u praksi mogu ostvarivati zbog odista jake asimilacije koja se dogodila posljednjih dvadesetak godina i na neki način zbog erozije koju je sam hrvatski jezik doživio«, ocjena je urednice Hrvatskog glasnika Branke Blažetin koja prati život sunarodnjaka u Mađarskoj.
Gošća ove zajednice na njihov praznik bila je i predsjednica HNV-a iz Srbije Jasna Vojnić.
»Broj Hrvata u Mađarskoj gotovo je isti kao u Srbiji. Osim toga što imamo vrlo slične probleme, mislimo da je jako važno i po pojedinim pitanjima imati zajednički nastup«, istaknula je ona.
Dugogodišnja i kontinuirana suradnja s hrvatskom zajednicom u Mađarskoj postoji odavno s novim odnosno starim vodstvom, a nje je najviše bilo u području obrazovanja i kulture.
»Što se tiče dogovora u budućnosti, u prosincu očekujemo službeni posjet predsjednika i predstavnika Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj na kojem ćemo dogovarati zajedničke programe i projekte što se tiče stručnog usavršavanja nastavnika, izvannastavnih aktivnosti učenika i razmjene kulturnih sadržaja, što vjerujemo da će dati jednu novu kvalitetu u povezivanju ove dvije zajednice«, navela je Jasna Vojnić.
Predsjednica HNV-a je rekla i kako će se suradnja Hrvata u Mađarskoj i Srbiji produbiti i najavila zajedničko održavanje Dužijance u Baji na ljeto sljedeće godine.