Romi u Srbiji suočeni su s brojnim izazovima. Siromaštvo, diskriminacija, kao i otežan pristup osnovnim resursima poput obrazovanja, zapošljavanja, zdravstvene zaštite i stambenog zbrinjavanja, dugogodišnji su problemi s kojima se ova zajednica suočava. Prema podacima UNICEF-a, stopa nezaposlenosti među Romima značajno je viša nego kod opće populacije, a mnogi Romi žive u neformalnim naseljima bez adekvatne infrastrukture. Djeca iz romske zajednice često imaju otežan pristup obrazovanju zbog loših životnih uvjeta, što dodatno otežava njihovu integraciju u šire društvo. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2022. godine, u Srbiji živi 131.936 Roma, što predstavlja oko 1,98% ukupnog broja stanovnika. Iako su ovi podaci službeni, mnogi stručnjaci smatraju da stvarni broj Roma u Srbiji prelazi 200.000, budući da se mnogi iz različitih razloga ne izjašnjavaju kao Romi na popisu. Ova zajednica ima dugu povijest u Srbiji, a njezina prisutnost datira još iz srednjeg vijeka, kada su Romi naseljavali različite dijelove Balkana. Njihovo podrijetlo veže se za Indijski potkontinent, odakle su se migracijama proširili po Europi.
Obrazovanje i zapošljavanje
Poboljšanje obrazovanja romske djece jedan je od ključnih prioriteta unutar nacionalnih strategija. U posljednjim godinama povećan je broj romske djece koja pohađaju osnovne i srednje škole, no i dalje postoji veliki problem sa zadržavanjem u obrazovnom sustavu, posebice kada je riječ o srednjem i visokom obrazovanju. Uvedene su mjere poput afirmativnih akcija za upis romskih učenika i studenata na fakultete, a država u suradnji s međunarodnim organizacijama provodi projekte za podršku obrazovanju Roma. Uspješni romski pojedinci koji su se obrazovali često postaju uzori unutar svoje zajednice i doprinose razbijanju predrasuda.
Zapošljavanje Roma i dalje ostaje jedan od najvećih izazova. Iako su kroz različite projekte i programe podržani pokušaji povećanja zapošljivosti Roma, poput programa stručnog osposobljavanja i obuka, Romi se i dalje često suočavaju s diskriminacijom na tržištu rada. Rad u sivoj ekonomiji, nisko plaćeni poslovi i neprijavljeni rad česta su stvarnost za mnoge pripadnike ove zajednice. Zbog toga je važno i dalje raditi na politikama koje će omogućiti ravnopravniji pristup tržištu rada.
Društvena inkluzija
U cilju poboljšanja položaja Roma, Vlada Republike Srbije usvojila je Nacionalnu strategiju za socijalno uključivanje Roma i Romkinja (2021-2030), koja ima za cilj smanjenje siromaštva i marginalizacije ove zajednice kroz unapređenje obrazovanja, zapošljavanja, stambenog zbrinjavanja i pristupa zdravstvenoj zaštiti. Jedan od ključnih aspekata strategije je stambeno zbrinjavanje Roma, budući da veliki broj njih živi u nehigijenskim naseljima bez osnovnih uvjeta za život.
Osim toga, Romi su uključeni u politički i društveni život kroz različite mehanizme. Na lokalnim razinama Romi imaju svoje predstavnike u skupštinama i savjetima nacionalnih manjina, dok su brojne organizacije i udruge, poput Nacionalnog savjeta romske nacionalne manjine, aktivne u promicanju njihovih prava i interesa. Važno je napomenuti i suradnju s međunarodnim organizacijama kao što su UNICEF, UNDP i Europska unija, koje financiraju brojne projekte posvećene socijalnom uključivanju Roma.
Kultura i doprinos društvu
Romi su značajno doprinijeli kulturi Srbije, posebice u području glazbe, umjetnosti i zanata. Njihova glazba, prepoznatljiva po specifičnom ritmu i strasti, postala je zaštitni znak romske zajednice, ali i cjelokupne glazbene scene Srbije. Romski orkestri poznati su diljem svijeta, a romski umjetnici često sudjeluju na međunarodnim festivalima i manifestacijama.
Osim toga, kroz različite projekte i manifestacije, poput Romski kulturni festival i Svjetski dan Roma, njeguje se i promiče romska kulturna baština, koja obuhvaća bogatu tradiciju, običaje, jezik i stil života. Ovi događaji imaju za cilj ne samo očuvanje romske kulture, već i promicanje međukulturnog dijaloga i smanjenje predrasuda.