Demokratski savez Hrvata u Vojvodini, kao jedina relevantna stranka u političkome životu hrvatske nacionalne manjine u Republici Srbiji, koja još od svoga osnutka njeguje europske vrijednosti, pozdravlja uspješno održavanje samita Europska unija – Zapadni Balkan, u Brdu kraj Kranja, 6. listopada 2021. godine. Držimo iznimno važnim što se ovaj susret na vrhu 27 država članica Unije i 6 država Zapadnog Balkana koje nisu postale članicama, održava u kontinuitetu, pa i u vrijeme kada narasta nepovjerenje u pojedinim državama kao što je Srbija spram smisla europskih integracija. I na ovome se susretu, u neposrednoj komunikaciji između lidera država novih kandidatkinja, poslala jasna poruka za nastavkom procesa europskih integracija za sve države Zapadnog Balkana.
DSHV kao manjinska stranka hrvatskoga naroda pozitivno cijeni i susret na marginama samita između premijera Republike Hrvatske Andreja Plenkovića i predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića. Poruke koje je poslao premijer Plenković za našu su zajednicu više nego ohrabrujuće, posebice kada je riječ o potrebi unaprjeđenja položaja hrvatske nacionalne manjine u Srbiji te rješavanju aktualnog slučaja nijekanja postojanja hrvatskoga jezika koji se koristi u obrazovnom sustavu. Ovakav pristup ima svakako i širi kontekst jer se nikako ne smije zaboraviti kako je pitanje zaštite i unaprjeđenja položaja nacionalnih manjina jedan od najvažnijih segmenata uspješne integracije u EU.
DSHV podsjeća kako je Republika Hrvatska na putu svojega članstva u EU izgradila jedan od najkvalitetnijih i najučinkovitijih sustava zaštite manjina, što je veoma pozitivno ocijenjeno i od strane EU. Danas Republika Hrvatska jeste punopravna članica koja ima pravo ali i obvezu skrbiti o svojim sunarodnjacima u susjednoj državi te je za očekivati kako će se položaj hrvatske manjine i zbog te činjenice morati nastaviti unaprjeđivati. Hrvatska manjina u Republici Srbiji još uvijek se suočava s brojnim izazovima, kao što su isključenost iz procesa donošenja odluka, podzastupljenost u javnoj upravi, slabije razvijena komunalna infrastruktura u odnosu na naselja drugih zajednica, učestali javno očitovani negativni sentimenti spram Hrvata i zaprječavanje vlasti u ostvarivanju manjinskih prava. Dodatno se to onda može navezati i s općim stanjem u društvu, osobito kada je riječ o još uvijek nekonsolidiranoj demokraciji i slabostima u području vladavine prava. U tom smislu ističemo kako je i u Deklaraciji usvojenoj na samitu jedna od ključnih poruka da će potpora Europske unije svojim budućim novim članicama ovisiti o unaprjeđenju ljudskih i manjinskih prava, vladavini prava, gospodarstvenim reformama kao i međuregionalnoj suradnji i dobrosusjedskim odnosima. Istodobno, naglašeno je i prihvaćanje općih europskih vrednota, za što se DSHV zalaže od svojega osnutka.
Ostajemo na stajalištima kako posvećenost demokraciji, pluralizmu, pozitivnom odnosu i uvažavanju drugoga te sigurnosti svakoga pojedinca moraju ostati prioritetom svih politika novih država kandidatkinja, uključujući tu i Republiku Srbiju. Pri tomu, dijalog ostaje ključan u ovome procesu i DSHV će nastaviti biti njegovim konkretnim sudionikom, unatoč tome što se katkada naše djelovanje od strane srbijanskih institucija negativno ocjenjuje, ali naša je zadaća, kao konstruktivnog društvenog čimbenika, ukazivati i na probleme. Vjerujemo kako će moto europske obitelji država „Ujedinjeni u različitosti“ postati i društvena realnost naše domicilne države.
Tomislav Žigmanov, predsjednik