U sklopu održavanja 26. saziva Prve kolonije naive u tehnici slame, 20.07.2011. godine u Galeriji ove kolonije u Tavankutu, priređena “Večer sjećanja”, posvećena pedagogu i likovnom umjetniku Stipanu Šabiću, jednom od inicijatora osnivanja Likovne kolonije “Grupa šestorica” u Tavankutu, prije točno pola stoljeća.
Stipan Šabić, podrijetlom Tavankućanin, je, unatoč odrastanju u siromašnoj obitelji, zahvaljujući svojim talentima i određenoj životnoj viziji, uspio završiti Višu pedagošku školu u Novom Sadu, Odsjek likovnosti, te je, kao učitelj, nastavnik likovnog odgoja, a potom i ravnatelj, službovao u školama na Bikovu, u Tavankutu i u Subotici. Svoje pedagoško opredjeljenje iskoristio je za pokretanje Likovne kolonije “Grupa šestorice”, koja je, od 1961. godine, prvobitno djelovala u sklopu tavankutske škole, a potom u okrilju Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva “Matija Gubec”. Šabić svoje talente nije čuvao za sebe, već ih je nesebično dijelio s drugima, kroz pedagoški rad s mladima, ali i slikarima naive, istaknuo je ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, Tomislav Žigmanov: “On je to radio iz uvjerenja da unutar ovdašnjeg prostora i ovdašnjih ljudi, nas Hrvata-Bunjevaca, postoje veliki talenti, ali da je mnogo toga ostalo neostvareno jer nije bilo socijalizacije tih talenata. Dakle, nije bilo prostora da se oni kao prvo, otkriju, a onda da se s njima provodi jedan stručni pedagoški rad. Stoga smatram da Stipan Šabić treba svima nama biti uzor kako treba raditi s generacijama koje dolaze”, naglasio je Žigmanov.
Na temeljima Likovne kolonije kasnije je nastala i Prva kolonija naive u tehnici slame u Tavankutu. Međutim, slamarke su svoj rad postupno započele još 1962., u sklopu Likovne kolonije, upravo zahvaljujući Šabićevu senzibilitetu u otkrivanju stvaralaštva u tehnici slame. Njegova naklonost prema ovoj autentičnoj likovnoj tehnici mogla se vidjeti i u sinoć prikazanom dokumentarnom filmu o njegovu životu, a u kojemu on, među ostalim, ističe kakvo je oduševljenje početkom šezdesetih godina prošloga stoljeća, izazvala prva maketa, a potom i prva slika izrađena od slame: “To je, znate, bio takav događaj kad smo ugledali maketu crkve sv. Marka, kao da smo otkrili najljepše zlato. To je tada bilo još nešto neviđeno i jako smo se oduševili tim radom Ane Milodanović. Nakon nekog vremena, promatrajući moje slike, Ana meni govori ‘Ja bih mogla isto tako uraditi sliku’. Malo sam se toga plašio, ali ona je donijela ‘Rit’, prvu sliku od slame. To je bilo takvo oduševljenje kada je slika bila izložena, da vam ne pričam. U Tavankutu je, unatoč snijegu i zimi, bilo preko dvije tisuće posjetitelja od ukupno sedam tisuća mještana”, prisjeća se Šabić u filmu snimljenom 2003., autora Rajka Ljubića. Pedagoški rad Stipana Šabića imali su priliku iskusiti brojni ljubitelji likovne umjetnosti, među kojima i naši uspješni akademski slikari poput Josipa Skenderovića Age, Ivana Balaževića, Spartaka Dulića, i brojnih drugih. Stipan Šabić bio je od 1992. pa do smrti 2003., članom obnovljene Likovne sekcije u HKC “Bunjevačko kolo””, a 2002. njegov rad nagrađen je i visokim priznanjem “PRO URBE”.
Svečano obilježavanje 50. obljetnice od osnutka Likovne kolonije u Tavankutu bilo je upriličeno 17. rujna 2011. godine, kada je priređena i izložba slika nastalih tijekom djelovanja ove kolonije u Tavankutu.