Europska unija dobila je obećanje Srbije da će zemlja uskladiti svoju viznu politiku s viznom politikom Europske unije, rekla je komesarka EU za unutarnje poslove Ilva Johanson nakon sastanka Savjeta za unutarnje poslove EU, prenosi N1.
»Razgovarali smo o tome na najvišoj razini. Predsjednica Ursula von der Lajen je razgovarala o tome i s predsjednikom Aleksandrom Vučićem. Dobili smo uvjeravanja da će se Srbija uskladiti s viznom politikom EU, posebno kada su u pitanju države koje su za nas u ovom trenutku urgentne, kao što su Tunis, Burundi i Indija«, rekla je ona.
Komesarka nije isključila mogućnost »kažnjavanja« Srbije ili bilo koje druge države regije ukidanjem viznih olakšica, ali i dodala da ta tema trenutno nije na stolu.
»Očekujem da će se Srbija usuglasiti s našom viznom politikom. Naravno da neću isključiti druge mjere ako se to ne dogodi. Ali polazim od toga, što je u duhu naše dobre suradnje, da su obećali kako će se uskladiti«, navela je Ilva Johanson.
Ona je rekla da će imati priliku o toj temi razgovarati s liderima država zapadnog Balkana na više sastanaka koji su planirani narednih sedmica – u Berlinu, Pragu i Tirani.
Europska unija posljednjih mjeseci bilježi povećan broj ilegalnih migranata iz Tunisa, Burundija i Indije, dok je ulazak na teritorij EU preko »zapadnobalkanske rute« tri puta veći nego preko drugih zabilježenih ruta.
Radoš Đurović iz Centra za pomoć tražiteljima azila kaže kako je više od 70.000 ljudi ušlo u zemlju od početka godine do rujna.
»I oni uglavnom nastavljaju dalje, preko Mađarske, ka centralnim zemljama EU, prije svega ka Austriji i Mađarskoj. To je kopnena migracija, ne govorimo o ovoj migraciji koja dolazi putem zračne luke o kojoj nemamo točne podatke, o tome može detaljnije granična policija koja sigurno bilježi svaki od tih ulaza«, navodi Đurović za N1.
Đurović dodaje da nije sve, međutim, u rukama Srbije, a ponajmanje je, kako kaže, borba protiv globalne migracije.
Srbija se obvezala da će surađivati s EU kada su u pitanju kontrola granica i usmjeravanje migracijskih valova, podsjeća Strahinja Subotić iz Centra za europske politike.
Vraćanje viza Srbiji bio bi, prema njegovim riječima, kataklizmični scenarij i stoga ne vjeruje da će do njega doći, osobito imajući u vidu da je vizna liberalizacija jedan od ključnih benefita koje je EU omogućila građanima Srbije.
Subotić, međutim, upozorava da je neophodno reagirati odmah i ocjenjuje da je dobro što se Srbija obvezala da do kraja godine u značajnoj mjeri usuglasi viznu politiku s EU.